Vlaho Bukovac

Portret biskupa Josipa Jurja Strossmayera

1892., ulje na platnu, 144 x 112 cm, inv. br. SG-713
intro_02 U povijesnoj se figuri Josipa Jurja Strossmayera (1815. – 1905.), đakovačko-bosanskoga i srijemskoga biskupa, ogledaju tendencije općeg razvoja modernog društva koje određuju zbivanja u širem kulturnom krugu u doba posvemašnjeg buđenja nacionalne svijesti diljem Europe. Strossmayer je razvio kontinuirane odnose s pripadnicima najviše europske političke i kulturne elite toga doba, ponajviše preko svojih putovanja, prijateljskih i poslovnih veza, te kulturnih razmjena. Kultura i stvaralaštvo tada su prepoznati kao najizrazitiji sastavnici identiteta nacije, a individualni napor usmjerava se ka organiziranju društvenih inicijativa.
Čitavih je pet desetljeća kontinuirano pomagao i poticao razvoj znanosti i umjetnosti, te priskrbio materijalne i druge uvjete za utemeljenje mnogih značajnih institucija. Na polju kulture djelovao je u skladu s geslom 'Prosvjetom k slobodi' i 'Za vjeru i domovinu'. Utemeljio je Jugoslavensku akademiju znanosti i umjetnosti (danas: Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti) i moderno Sveučilište u Zagrebu, te brojne druge ustanove i društva, gimnazije, narodne čitaonice, razvio je izdavačku djelatnost, stipendirao mlade intelektualce i novčano potpomagao đačke fondove i sirotinju.
Vođen istim prosvjetiteljsko-edukativnim načelima skupljao je europsko renesansno i barokno slikarstvo s krajnjim ciljem otvaranja svoje zbirke javnosti. Svoju je osnovnu motivaciju utemeljenja Galerije koja danas nosi njegovo ime sažeo u govoru na svečanom otvorenju 1884. godine: „Ja sam pri prvom sabiranju tih slika i umjetnina odmah početkom opazio, da mi ih je sabirati, koliko je samo moguće, iz svih umjetničkih škola, ako mislim, da narodu i učećoj se mladeži koriste.“ Zbog svojih zasluga, biskup Strossmayer do danas se smatra najvećim mecenom hrvatske povijesti i kulture.